Dug hrvatskog zdravstva

Bitka koju hrvatsko zdravstvo vodi, a svi mi plaćamo

Debljina je podcijenjena

Vjerojatno ste već gomilu puta čuli kako je hrvatsko zdravstvo “u banani”. Dugovi su ogromni (konkretnije, dug hrvatskog zdravstva već je premašio 8 milijardi kuna), liječnici odlaze, nedostaje uređaja i lijekova, ali sigurno vam nije bilo ni na kraj pameti kako je jedan od ključnih faktora koji je potpomogao stvaranju tog duga, ni manje ni više nego pretilost hrvatskih građana. Uz sve veću dostupnost jeftine visoko kalorične hrane, te financijskog i duhovnog siromaštva, zemlje prvog svijeta se bore s ubrzanim rastom pretilosti, a iako u mnogočemu zaostajemo, ovdje itekako pratimo svjetske trendove.

U hrvatskoj preko 60% stanovništva ima prekomjernu tjelesnu težinu (BMI u rasponu 25-29.9), te je čak 25% stanovništva pretilo (BMI veći od 30). To znači da čak 85% naših sugrađana, susjeda i prijatelja živi više ili manje u opasnosti da će njihova tjelesna težina ugroziti njihovo zdravlje i život. Percepcija javnosti o debljini je uvelike iskrivljena, jer mnogi na debljinu gledaju kao na kozmetički problem čija je eventualno najgora posljedica neugodno naguravanje u tramvaju. Nažalost, stvarnost je puno kompliciranija.

Stvarne posljedice debljine

Gledajući redom, od najozbiljnijih bolesti za hrvatsko društvo vezanih za prekomjernu težinu, na prvom mjestu nameću se kardiovaskularne bolesti. Kardiovaskularne bolesti su uzročnik smrti u preko 50% slučajeva u hrvatskoj. Sljedeći u redu je dijabetes. Čak 50% slijepih osoba u Hrvatskoj slijepo je zbog dijabetesa. Također imamo i masna jetra – trenutno jednu od najčešćih bolesti jetre koja može završiti kao ciroza ili karcinom jetre. Druge bolesti koje treba spomenuti su zucni kamenci koje možemo dobiti uzastopnim mršavljenjem i debljanjem, poremećaj masnoća u krvi i giht.

Druga kategorija bolesti na koju mnogi ni ne pomisle odnosi se na ortopedske probleme – Bolesti kralježnice, kukova i koljena. Nerijetko vidimo pretile ljude kako trče, i iako je takva proaktivnost hvale vrijedna, trčanjem uništavaju zglobove sto ostavlja dugoročne posljedice.

Debljina prazni i naše i državne džepove

Kada uzmemo u obzir sve bolesti koje nastaju uzrokovane ili potaknute debljinom, te činjenicu da je odlazak liječniku “besplatan”, kao i svi (inače jako skupi) pregledi i zahvati, mnogo je jasnije zašto je hrvatsko zdravstvo u dugu preko 8 milijardi kuna.

Najveći teret zdravstvu je jedan ne mali postotak ljudi koji moraju ići na skupe preglede i operacije, npr. poput ugradnje srčane premosnice. I tu priča nažalost ne staje nego se problem nastavlja – njihov životni stil najčešće ostane isti i ta premosnica postane samo privremeno rješenje, do sljedećih komplikacija uzrokovanih istim problemom.

Svi mi osjetimo posljedice

Osim već spomenute financijske komponente, zdravstvo je pod velikim opterećenjem od prevelikog broja pacijenata kod kojih se ne liječi debljina kao osnovna bolest, pa onda često čitamo o slučajevima gdje ozbiljno bolesni ljudi koji na pojavu svoje bolesti nisu mogli utjecati čekaju na pregled, terapiju ili zahvat i po godinu dana.

Moguće rješenje

Rješenje je u nama. Kada bi svatko skrbio o svojem zdravlju i čuvao ga, mnogi od gore navedenih problema bili bi riješeni. Ne treba čekati da se udebljamo 20 ili više kilograma, čim primijetimo da težina počinje rasti trebali bismo sami reagirati. Ako smo već debeli, ako ništa drugo, kao dug društvu i vlastitoj dijeci, trebamo ih odgajati ispravno, kako im se ne dogodilo da upadnu u zamke debljanja.

Pretplatite se

Kako bi lakše pratili nove sadržaje poliklinike Car.