13 stu. Redoviti obroci su podcjenjeni
Tijekom svog gotovo četrdesetogodišnjeg radnog iskustva susreo sam se s tisućama pacijenata koji su pokušavali mršavjeti. Gotovo 90% tih ljudi u anamnezi je spomenulo preskakanje doručka, a oko 40% njih imalo je vremenski neujednačene obroke.
90% pacijenata u tretmanu mršavljenja u anamnezi navodi da preskače doručak, a gotovo 40% ima vremenski neujednačene obroke!
Kod velike većine njih debljanje je počelo tijekom života, kada bi se dogodile neke promjene. Najčešći primjeri su trudnoće, preseljenja, novi poslovi, brak ili neke druge naoko beznačajne životne promjene.
Doručak – najvažniji obrok u danu?
Mnogi se ljudi pitaju zašto jesti doručak kada im se ujutro hrana naprosto gadi? Pravo pitanje je zašto im je hrana ujutro odbojna – a odgovor je zato što su se navečer prejeli. No zašto je tome tako?
Ako se na primjer, netko budi u 7 sati i ima za prvi obrok ručak tek u 13 sati, a za drugi večeru u 20 sati, ima pauzu između večere i ručka sljedeći dan od čak 17 sati.
Tijekom tih 17 sati radi niske koncentracije šećera u krvi pojedu (najčešće ne primjećujući to) masu kalorija u navodno zdravoj hrani (npr. peciva od integralnog brašna, masnih orašastih plodova, voća, kava, prirodnih sokova). Na kraju dana obično pojedu i obilnu večeru, a oko 25% tih ljudi jedu i tijekom noći, jer se ili probude gladni ili se bude iz drugih razloga, pa usput nešto prigrizu.
Važno je od početka steći pravilan obrazac hranjenja
Takav obrazac ponašanja gotovo uvijek dovodi do debljanja. Nepovoljan je i na razini društva, jer obično pretili roditelji odgajaju pretilu djecu. Jedna od najvećih tekovina, barem što se primarnog zdravstvenog odgoja tiče, je odgajanje djece da imaju dnevno minimalno tri vremenski podjednako udaljena obroka. S primjerice prvim obrokom u 7, drugim u 13 i trećim u 19 sati, bez međuobroka. Pri tome je potrebno naučiti djecu da se jede sjedeći za stolom, a obroci moraju biti primjereni dječjim potrebama.
Za uspješno mršavljenje potreban je preodgoj
Ljudi koji mršave, ako kroz program mršavljenja ne usvoje princip redovitosti obroka, bit će, nažalost, osuđeni na ponovno brže ili sporije debljanje. Redovitost obroka osigurava relativno stabilnu koncentraciju šećera u krvi, bez velikih kolebanja koja izazivaju napadaje gladi, te osigurava organizmu dovoljno energije za normalno dnevno funkcioniranje. Tako tjelesna težina postaje stabilna, te su njezina godišnja kolebanja u pravilu manja od 2%.
Takav režim prehrane uvelike će pomoći u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, malignih tumora, te mnogih drugih kroničnih bolesti koje izazivaju razne stupnjeve invaliditeta, te više ili manje uništavaju kvalitetu života.